quarta-feira, 1 de fevereiro de 2012

Lingua Materna, PN Husu Esplikasaun ME

DILI - Reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) husu Ministru Edukasaun Joao Cancio Freitas atu fo esplikasaun klaru konaba implementasaun lingua materna iha rai laran.

“Ami husu ME Joao Cancio atu marka prezensa urjenti iha PN hodi fo esplikasaun ba asuntu nee,” hatete Deputadu Inacio Moreira iha sesaun plenaria Parlamentu Nasional, Tersa (31/1).

Inacio hatete rezulusaun nebe aprova iha PN tenke kumpri, orgaun soberanu PN nian no husi bankada Fretilin hamata ona rekrementu hodi husu Ministru Edukasaun mai iha PN halo esplikasaun ba asuntu nee.

“Ami husu ME Joao Cancio tenki halo esplikasaun sobre lingua materna nebe agora daudaun sai isu nebe ladiak iha TL. Ami hanoin implementasaun lingua maternal, ho haraik a’an husu honestidade politika husi governu AMP nian. Ita bo;ot sira halo tiha proposta rezulusain ida atu oinsa bele hanorin lian ofisial sira nebe konsagra tiha ona iha kostituisaun,” hateten Inacio.

Iha Distritu 3, akresenta Inacio, Ministru Edukasaun Portugues mai tiha iha TL hodi halo inagurasaun ba eskola portugues atu hanorin portugues iha fatin seluk, nunee mplementa lian maternal sai konfuzaun bo’ot.

“Ita hakarak halo planu para dezenvolve buat hot-hotu tenki hanoin didiak la bele halo konformi ita nia hakarak. Maibe ami so tauk deit iha interese ruma iha laran, alende ida ne’e keta iha autor intelektual ruma karik,” tenik Inacio.

Iha fatin hanesan deputadu Aderito Hugo husi bankada CNRT iha nia intervensaun husu ba meja atu bolu Ministru Edukasaun Joao Cancio Freitas ba iha PN hodi hodi bele rona lolos perspektiva no motivu saida tanba iha diskusaun cientifiku akademiku mos ho emosional hotu ne’ebe ita lakoi atu rona no kria kondisaun para halo kondisaun no motivu ne’e saida husi lian materna ne’ebe koko atu inpelementa iha TL.

Nunee mos Prezidente Parlamentu Nasional, Fernando La Sama de Araujo hatete meja konkorda katak iha semana nia laran Ministru Edukasaun sei bele ba iha PN hodi fo esplikasaun klaru konaba lian maternal. Alende ida ne’e ulun bo’ot PN ne’e husu atu deputadus sira atu haree kompetensia orgaun soberania nian wanhira halo afirmasoens iha PN la bele implika opiniaun publika.

“Dizisaun politika iha PN, maka tuir konstituisaun iha poder atu hola desizoens politika. Halo lei no fiskalizasaun tuir desizaun politika,” komenta La Sama.

Esplika Motivu

Ozorio Florindo kestiona so objetivu governu hakarak obriga aplika lian maternal, sera ida ne’e jogadas politika interese ema seluk nian wainhira rezolusaun vinkula.
“Hau la hatene sira ne’e joga politika interese Timor nian ka ema seluk nian, hau husu tanba saida, se rezoluasaun ne’e vinkula entaun tanba sa mak sira ne’e la kumpri, sira senti sira mak bo’ot liu fali desizaun orgaun soberanu hanesan PN,” hatete Florindo.

Nunee mos Francisco Miranda Branco hatete katak, parlamentu nasional presiza rona esplikasaun ministeriu edukasaun nian konaba politika nasional ba lian materna. “Ita presiza rona ministeriu edukasaun kona ba politika edukasun nasional kona ba lian maternal, neduni tenki bolu ME mai iha PN,” hatete Branco.

Deputadu Francisco Jeronimo sente preokupa ho implementasaun lian materna, wainhira tenke hanorin lian materna rua hanesan mambae ho tokodede ba komunidade iha Liquica. “Dili tama ho tetun no Portuguese entaun bainhira mak bele lao hanesan, realidade duni malu nafatin hela deit, neduni presiza atu bele tetu no labele hare’e fali ba rai seluk nian,” sujere Jeronimo. lia/jai (STL, 01 Fevereiru 2012)