quarta-feira, 16 de março de 2011

Dekretu-Lei konaba Fundu ba Dezenvolvimentu Kapitál Umanu no Dezenvolvimentu Desentralizadu

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha kuarta-feira, loron 16 fulan Marsu tinan 2011, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Rezolusaun Governu ne’ebé nomeia Komisáriu Jerál Timor-Leste ba Espozisaun Internasionál “Expo 2012 Yesou,Koreia Sul”.

Konsellu Ministru nomeia Ministru Turismu, Komérsiu no Indústria, Gil Alves, atu hala’o funsaun Komisáriu-Jerál Timor-Leste nian ba “Expo 2012 Yesou,Coreia do Sul” .

Espozisaun Internasionál ida ne’e, sei hala’o entre loron 12 fulan Marsu no loron 12 fulan Agostu tinan 2012, iha Koreia Sul, hodi hato’o vizaun ida sustentável iha diversidade tasi nian no kosta marítima.

Timor-Leste sei partisipa iha eventu ida ne’e ho objetivu atu kontinua halo promosaun ba iha rai liur (hafoin haree tiha susesu iha “Expo 2010 Xangai China”) ninia imajén no identidade nasionál, nune’e mós ba potensialidade dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé mak nia iha.

2. Dekretu-Lei ne’ebé regula Fundu ba Dezenvolvimentu Kapitál Umanu

Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, ne’ebé mak prevee iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2011, halo parte planu ida ba dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál sira, ne’ebé presiza esforsu ida maka’as tebes ba investimentu públiku iha programa formasaun ne’ebé dura ba tinan barak.

Trata kona-ba mekanismu ida finansiamentu nian, tuir natureza programa ba tinan barak nian, ho verba ne’ebé labele liu prazu iha tinan finanseiru nia rohan. Ho forma ida ne’e, sei hamenus akumulasaun ba gastu sira iha tinan nia rohan no permite katak atividade ne’ebe hala’o hamutuk ba programa no projetu hala’o iha tinan tomak nia laran ho forma kontínua no la iha interupsaun.

Fundu ida ne’e ho objetivu atu hadi’a planeamentu, jestaun no ezekusaun ba projetu no mós asegura transparénsia ida di’ak liu ba gastu públiku sira kona-ba despeza ho formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu, liu husi harii mekanismu eskrutíniu ba programa, projetu no asaun nebe’é mak fó finansiamentu husi Fundu sira, atu fó prestasaun ba konta sira iha relasaun ba kustu totál projetu.

3. Dekretu-Lei kona-ba Estrutura Orgánika Ministériu Turismu, Komérsiu no Indústria

Liu tiha ona tinan tolu ne’ebé estabelese Orgánika Ministériu Turismu, Komérsiu no Indústria presiza atu hadi’a fali estrutura organizasionál kona-ba realidade ekonómika no sosiál foun nasaun nian. Haree katak iha duni dezenvolvimentu iha troka internasionál no doméstika nian ne’ebé, dezenvolvimentu husi parte turismu nian sa’e dala tolu liu fali, no mós índise enkorajadór indústria ki’ik no média indústria nian, liu-liu sira ne’ebé mak iha ligasaun ho konstrusaun sivil. Nune’e mós jestaun rekursu umanu no materiál sira ne’ebé mai husi responsabilidade foun no abastesimentu públiku nasaun nian, determina nesesidade atu organiza fali servisu.

Diploma ida ne’e, iha prátika, koresponde ba diresaun jerál setór sira ne’ebé iha kargu MTCI, ida ba Turismu no, tanba razaun ekonomia, ida seluk ba Komérsiu no Indústria, hodi harii ida tan ba kestaun korporativa, nune’e mós ba planeamentu jestaun finanseira, rekursu umanu no materiál sira nian, IT, aprovizionamentu no lojístika.

4. Alterasaun ba Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Jurídiku Aprovizionamentu

Diploma daudaun ne’e nia objetivu atu inklui entidade foun rua (Konsellu Administrasaun Fundu Infra-estrutura no Konsellu Administrasaun Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu) iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu. Entidade hirak ne’e iha responsabilidade ba aprovasaun prosedimentu aprovizionamentu kona-ba projetu no programa infra-estrutura no dezenvolvimentu kapitál umanu, nune’e permite atu manán iha responsabilizasaun no transparénsia iha despeza osan públiku, ne’ebé uza ba dezenvolvimentu Nasaun nian.

5. Dekretu-Lei ne’ebé estabelese Komisaun Nasionál ba Aprovizionamentu

Komisaun Nasionál ba Aprovizionamentu mosu tanba aprovasaun sistema aprovizionamentu ida ne’ebé efisiente no efikáz liu no envolve entidade ne’ebé partisipa iha prosesu, mak hanesan Ajénsia Dezenvolvolvimentu Nasionál no Sekretariadu ba Projetu Boot sira.

Ho objetivu atu hala’o servisu aprovizionamentu ida di’ak liu ba ministériu no entidade públika hirak seluk, hanesan iha projetu boot infra-estrura nian, no atu hetan transparénsia adekuada ne’ebé prosesu aprovisionamentu Estadu nian ida tenke respeita, ne’ebé importante ba Komisaun Nasionál Aprovizionamentu atu aprova hodi define nia estrutura, nune’e mós nia kompeténsia no atribuisaun.

6. Rezolusaun Governu nian kona-ba Períodu Tranzitóriu iha Polísia Nasionál Timor-Leste

Diploma ida ne’e prolonga tan períodu tranzitóriu no atividade Komisaun Promosaun Polísia Nasionál Timor-Leste nian (PNTL), ba tinanrua de’it.

Prolongamentu ida ne’e, halo tanba haree ba nesesidade atu kontinua halo selesaun ba polísia PNTL sira, rekomenda ninia promosaun ba postu hirak ne’ebé atu prienxe, hametin rezultadu hirak ne’ebé alkansa tiha ona iha formasaun nia laran no komando polísia nian ne’ebé promovidu ona no hala’o no implementa rezultadu hotu-hotu husi kna’ar Komisaun Promosaun nian.

Diploma ida ne’e nomeia mós, Longuinhos Monteiro atu hala’o funsaun nu’udar Komandante-Jerál PNTL nian, ho postu komisáriu, no Afonso de Jesus atu hala’o funsaun nu’udar 2.o Komandante-Jerál PNTL , ba períodu durasaun husi rejime tranzitóriu ida ne’e.

7. Rezolusaun Governu nian kona-ba Nomeasaun Prezidente Konsellu Jerál Universidade Timor-Leste nian

Diploma ida ne’e, nomeia Madre Guilhermina Marçal, nu’udar Prezidente Komisaun Jerál Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL). Objetivu prinsipál ba nomeasaun ida ne’e, atu dinamiza interasaun entre reitoria ho Konsellu Jerál Universidade nian, atu nune’e instituisaun superiór ne’e bele dezenvolve di’ak liután.

Nomeasaun ida ne’e, halo hafoin halo tiha análize ba proposta ne’ebé mai husi reitór no membru Konsellu Jerál UNTL sira seluk.

8. Proposta Rezolusaun nian kona-ba Aprovasaun Roteiru Adezaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku

Adezaun Timor-leste nian ba Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN), nu’udar prioridade ida hosi Governu Konstitusionál ba Dahat nian. Atu konkretiza ida ne’e, presija iha servisu armonizasaun ba ordenamentu jurídiku internu ho akordu no konvensaun sira organizasaun ne’e nian, nune’e mós identifikasaun instrumentu prioritáriu hirak ne’ebé Timor-Leste bele adere ba. Importante mós atu reforsa formasaun rekursu umanu,atu hodi promove kriasaun ba kuadru hirak ne’ebé presiza ba adezaun no partisipasaun iha Organizasaun Internasionál ida ne’e.

Roteiru adezaun ba ASEAN hodi sai hanesan gia atu prepara Timor-Leste atu sai estadu membru ida, no hodi kobre área oioin kona-ba asuntu internu sira paíz nian ne’ebé presiza atu debate no rezolve.

9. Rezolusaun ne’ebé Aprova kona-ba Haruka Ekipa Apoiu nian ida ba Japaun

Tuir rezolusaun ne’ebé hetan aprovasaun iha sábadu liubá, iha sorumutu estraordináriu Konsellu Ministru nian, kona-ba atu haruka ekipa apoiu nian ida ba Japaun, Governu deside mós atu akresenta fó verba osan dólar amérika hamutuk rihun atus lima atu fó tulun lalais, ba povu no autoridade japaun nian, hodi hasoru situasaun grave ne’ebé mosu iha paíz ne’e, hafoin dezastre naturál boot no krize nukleár.

Konsellu Ministru halo mós análize kona-ba:

1. Dekretu-Lei ne’ebé Aprova Kódigu Rejistu Komersiál Foun no altera lejizlasaun koneksa / Dekretu-Lei ne’ebé aprova alterasaun ba Lei Sosiedade Komersiál, ba Lei Kooperativa nian no ba Rejime Jurídiku Empreza Públika / Dekretu- Lei ne’ebé aprova rejime jurídiku kona-ba Firma no Denominasaun sira husi Ema Koletiva no Entidade sira seluk.

Diploma tolu ne’ebé mak aprezenta atu bele hetan apresiasaun husi Konsellu Ministru, iha relasaun ho setór emprezariál nian no ninia objetivu jerál mak konsolida reforma rejistu komersiál iha Timor-Leste, ne’ebé hahú ho aprovasaun, husi Konsellu Ministru, iha fulan Dezembru, ba diploma ne’ebé permite forma kedas sosiedade (“empreza na hora”).

Liu-liu, hakarak atu simplifika, ka halakon duni, formalidade hirak ne’ebé dadaun ne’e verifika iha sistema, hodi fasilita vida investidór nian no realizasaun negósiu iha rai laran, sein halo perigu ba seguransa jurídika.

2. Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei kona-ba Rejime Karreira no Kargu Diresaun no Xefia Administrasaun Públika nian

Dekretu-Lei n o 27/2008, loron 11 fulan Agostu, aprova ona Rejime Karreira no Kargu Diresaun no Xefia ba Administrasaun Públika hodi estabelese regra sira bázika ba Organizasaun Funsaun Públika.

Ho implementasaun Komisaun Funsaun Públika nian nu’udar órgaun imparsiál no neutru no ne’ebé sai hanesan responsável ba fortalesimentu Funsaun Públika, presiza tebes atu realiza ajuste balun iha rejime Karreira, atu armoniza ho lejizlasaun sira seluk kona-ba jestaun rekursu umanu iha Administrasaun Públika.

3. Proposta Dekretu-Lei kona-ba Programa Dezenvolvimentu Desentralizadu I no II

Programa Dezenvolvimentu Desentralizadu reprezenta medida esensiál ba fortalesimentu ekonomia iha distritu no insentivu hodi hamosu no dezenvolve empreza lokál sira, no hodi harii no reabilta infra-estrtura iha distritu sira. Implementasaun kona-ba programa ne’ebé hanesan iha tinan sira kotuk, permite duni ezekusaun ida ne’ebé efikáz liu husi dalan ida ne’e.

Diploma ida ne’e, inklui mós regra hirak ne’ebé iha relasaun ho Programa Dezenvolvimentu Desentralizadu I no II, ne’ebé trata kona-ba prosedimentu adjudikasaun servisu konstrusaun sivíl ho valór osan dólar amérika nian atus ida lima nulu no rihun atus lima, ba empreza hirak ne’ebé ho sede iha distritu no sub-distritu sira.

KOMUNIKADU BA IMPRENSA
Sorumutu Konsellu Ministru loron 16 fulan Marsu tinan 2011
IV GOVERNO CONSTITUCIONAL SECRETARIA DE ESTADO DO CONSELHO DE MINISTROS

Sem comentários:

Enviar um comentário